Za detaljnije obrađenu lektiru i više različith verzija preuzmite zip datoteku sa linka na dnu ekrana!





Lektira:Hamlet, William Shakspeare



Bilješke o piscu:

William Shakspeare bio je dramatičar svih vremena. Pretpostavka je kao da bio špijun kojemu se nikada nije mogla utvrditi djelatnost kojom se bavio. Ta tajna je pokopana zajedno s njim ispod oltara stratfordske crkve u kojoj je bio kršten. Nažalost ostaje činjenica da su dosta činjenica o njemu ostale nepoznate. Nepredvidljive okolnosti su mu pomogle potraj 16. Stoljeća da sam vlada londonskim kazališnim životom. Tako da Shakspeare nije bio samo veliki umjetnik, već je imao svoje tajno mjesto i u politici engleskog dvora elizabetanskog razdoblja. Rodio se u gradiću Straford na rijeci Avon 1564. godine u obitelji obrtnika koji i nisu bili nešto bogati. Dok je bio dijete hodao je gradom upijajući sve njegove ljepote. Išao je u latinsku školu i stekao naobrazbu, iako je kasnije osjećao nekakav nedostatak obrazovanja. Oženio se sa osamnaest godina Annom Hathaway koja je bila starija od njega sedam godina. Kasnije mu je rodila kći Susann i Judith i sina Hamneta. Sve nedaće koje su ga pratile u braku, natjerale su ga da krene u London. Tamo je bio zaokupljen radom u kazalištu, te je uz to radio i svaki posao koji mu se nudio. Bio je inspicijent, zatim glumac u sporednim ulogama, prepravljao je i dopunjavao stare kazališne tekstove, a to mu je sve pomoglo da dosegne zavidnu razinu dramaturga. U to vrijeme je napisao mitološko – ljubavnu pjesmu „Venera i Adonis.“ Te prva tragedija „Romeo i Julija“, drame „Rikard II i Kralj Lear“, te komedija „Mletački trgovac.“ Potkraj 16. Stoljeća je već postao imućan i ugledan. U Strafordu kupuje kuću, te ostvaruje prijateljske veze među plemićima. Čak je dobio i plemićki grb sa svojim prezimenom. Nakon što su umrli dramski pisci Marlowa u Kyda, Shakespeare postaje suvlasnikom Globa, zatim nešto kasnije dioničar u prvom natkritom kazalištu u Engleskoj. Za to vrijeme je objavio veliki broj dijela: „Henrik IV.“, „Kako vam drago“, „Henrik V.“, „Hamlet“, „Na Tri kralja“, „Othello“, „Kralj Lear“, „Macbeth“, „Antonije i Kleopatra i Koriolan.“ Osim što se okušao u dramskim dijelovima, dokazao je i raskošni pjesnički talent u Sonetima 1609.g. koji je ocijenjen kao najzrelije ostvarenje renesansne lirike s najavom baroka. 1610. Godine se vraća u svoj rodni Straford. 1616.g. se razbolio i iste te godine umro vjerojatno od napadaja groznice, a 25. travnja je pokopan u strafordskoj crkvi.


Vrsta djela:

Tragedija


Tema:

Osveta


Vrijeme radnje:

oko 12 – stog stoljeća


Mjesto radnje:

dvorac Helsingör u Danskoj


Likovi:

Klaudije, Hamlet, Fortinbras, Polonije, Horacije, Laert i Ofelija, Voltimand, Kornelije, Rosenkrantz, Guildenstern, Osric, Prvi plemić, Drugi plemić, Dvoranin, Engleski poslanik, svećenik, Marcel, Bernard, Francisko, Rajnold, Prvi, Drugi i Treći glumac, Kapetan, mornar, glasnik, Prva i druga budala, Duh Hamletova oca, Gertruda – kraljica i Hamletova majka


Kratak sadržaj:

1. PRVI ČIN Prvi prizor – Helsingör, Francisko na straži i k njemu dolazi Bernard Francisko je na straži, te k njemu dolazi Bernard i razgovaraju. Bernard je povikao „Živio nam kralj, te priupitao Franciska kako je prošla straža.“ Straža je prošla dobro, nije ni miš šušnio. Bernard se pozdravi sa Franciskom i kaže mu ako se sretne s Horacijem i Marcelom, neka im kaže da se požure. Kad ne prođe ni minuta začuje Horacija i Marcela. Malo su pričali. Marcel je upitao Bernarda da li se noćas pojavilo opet ono. Bernard nije ništa opazio. Marcel kaže kako Horacije govori da se to njima priviđa, te ga je zamolio da bude s njima kasno navečer da u slučaju ako dođe opet prikaza da potvrdi ono što su vidjeli. Horacije uporno govori kako se neće pojaviti. Tako su sjeli i načulili uši da čuju što će Bernard reći. I krene Bernard pričat kako se prošle noći na zapadu na tom dijelu neba zasjala, ali ga u to prekine strah i vika Marcela koji je vikao kako opet dolazi. Prikazao se duh u liku njihovog pokojnog kralja, te je sada Horacije povjerovao. Htio je da govore s njim (duhom). Horacije je počeo ispitivati pitanja, ali je duh otišao, nisu ga mogli zadržati. Horacije nije mogao doći k sebi. Duh je na sebi imao odoru kada se borio s častoljubivim Norvežanima. Horacije nadoda kako je Norvežanin Fortinbrasa izazvao na borbu, jer ga je na to potakla zavist, te da je Hamlet ubio Fortinbrasa. Te kako je on ubijen, izgubio je svu zemlju koja je naravno pripala pobjedniku. Kako su oni razgovarali, opet se pojavio duh. Horacije je za njim opet vikao neka se vrati, ispitivao svakakva pitanja, a Marcel je predložio da ga udari i kopljem, ali duh opet ode. Marcel je rekao kako ga vrijeđaju tako što mu prijete, a možda zato što hoće upotrijebiti i silu. Bernard je baš htio nešto reći kada se oglasio pijetao. Horacije predloži da ostave stražu, te da sve to što se danas dogodilo kažu Hamletu. I tako oni odoše. Drugi prizor – Prijestolna dvorana, uđu kralj i kraljica, Hamlet, Polonije, Laaert, Voltimad, Kornelije, gospoda i pratnja Kralj govori kako mladi Fortinbas malo ili slabo cijeni njihovu vrijednost, te da je država od smrti dragog pokojnika sva u rasulu i neredu. Zahtijevao je da mu se vrate sve one zemlje koje mu je otac izgubio po zakonu i pravu. Pozvao je Kornelije i Voltimande da sve protumače, te da posvjedoče prije svega da su vjerni. Tada su Kornelije i Voltimand otišli. Laerte je govorio kralju o nekoj molbi, odnosno želio se vratiti u Dansku kada je ispunio svoju dužnost na kraljevoj krunidbi. Kralj ga je odmah upitao da li mu je otac Polonije dopustio, ali je dopustio. I tako mu kralj dade dopuštenje da ide. Nakon toga kralj je pričao sa Hamletom. Hamlet je tugovao za svojim ocem. Kralj mu je rekao neka pokuša tu tugu izbaciti iz sebe i neka gleda na njega kao na oca, jer je on najbliži njihovom prijestolju. Odgovarao ga je da ne ide u Wittenberg nego da ostane s njima. Nadovezala se i kraljica na to. Tako je Hamlet odlučio ostati. Pričali su Horacije, Marcel, Bernard i Hamlet. Hamlet je upitao Horacija zbog čega je došao ovamo čak iz Wittenberga, a on mu odgovori težnja i da bude prisutan na sahrani njegova oca. Hamletu je to bilo čudno jer je pomislio kako je došao na svadbu njegove majke. Jadao se Horaciju kako mu otac fali i kako je bio divan kralj. Ovdje se Horacije ubacio i dodao kako su ga on, Bernard i Marcel vidjeli, odnosno vidjeli njegov duh u kasne noćne sate. Rekli su mu gdje se to dogodilo, te da je Horacije htio pričati s njime, ali mu on nije ništa odgovorio. Tako je Hamlet odlučio ostati s Horacijem, Bernardom i Marcelom stražariti u nadi da će i on vidjeti oca. Samo ih je zamolio da o tome šute. Treći prizor – soba u Polonijevoj kući, uđu Laert i Ofelija Laert prije nego što se ukrca u brod pozdravljao se s Ofelijom, te je savjetovao da što se tiče ljubavi prema Hamletu drži kao da je to hir, da se ne prepusti, nego da ostane čvrsta. I tako ju je malo savjetovao, sve dok nije ušao otac Polonije i potjerao Laerta na brod. I tako Laert ode. Oca je zanimalo što su brat i sestra razgovarali, pa mu je rekla kako joj je rekao nešto vezano za Hamleta. Otac joj kaže kako on kod nje provodi slobodno vrijeme i da ga ona pozorno sluša. Zanimalo ga je što je između njih. Ona je rekla samo da je on njoj davao puno znakova pažnje, te jadna ne zna što da misli. Poloniju se činilo da Hamlet laže, pa je kćerki savjetovao da bude više opreznija i da ne nasjeda na slatke riječi. Četvrti prizor – Na terasi, uđu Hamlet, Horacije i Marcel Hamlet, Horacije i Marcel su čekali ponoć. Kada je Hamlet čuo trublje počeo je pričati kako žali zbog okolnosti u kojima živi i s ljudima s kojima se rodio. Kada najednom Horacije povika kako duh dolazi, a to je bio Hamletov otac. Hamlet je bio presretan što je vidio oca, te mu pričao, a otac mu je samo mahnuo. Horacije je pomislio kako ga otac zove k sebi, a Marcel nadoda kako ne bi smio k njemu. Halmlet mu na to kaže kako se on ničega ne boji, te ako ga bude opet zvao da će s njim. Marcel i Horacije ga pridržavaju kada su vidjeli da ga je duh opet zvao, ali ga nisu uspjeli zadržati, pa su tako Hamlet i duh otišli. Peti prizor – Drugi dio terase, duh i Hamlet uđu Hamlet i duh su pričali. Rekao mu je da je on duh njegova oca i da ako je oca ikada ljubio da ga osveti gadno. Rekao mu je kako ga je ubio čovjek koji sada nosi krunu, a krunu je nosio Hamletov stric. Stric mu je sa staklom kletog soka tisovog od kojeg inače guba napada nakapao u uho i tako ga je u snu to uhvatilo i umro je. Hamlet je obećao da će ga osvetiti i duh ode. Uto su ga zazivali Horacije i Marcel koji su se uplašili. Hamlet ih je zamolio da nikome ni slučajno ne kažu što su noćas vidjeli. (CIJELOKUPNU LEKTIRU preuzmite na dnu stranice: "Preuzmi lektiru")


Preuzmi lektiru:


Hamlet-William Shakspeare

Lektira.co koristi kolačiće kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima možete pročitati na poveznici. Nastavkom pregleda web stranice Lektira.co slažete se s korištenjem kolačića.
U redu